Mu rwego rwo gusana ibidukikije byangiritse mu nkengero z’Ikiyaga cya Kivu, Umuryango Centre d’Intervention et d’Action Communautaire (CIAC Rwanda) watangije umushinga uzaterwamo ibiti gakondo n’iby’imbuto bisaga 105.000 mu myaka itandatu iri imbere.
Uyu mushinga wiswe “Agroforestry and Farmers’ Planning for Livelihood Improvement and Landscape Restoration”, uterwa inkunga na TerraFund AFR100 binyuze muri Restore Local, watangijwe ku wa 28 Nyakanga 2026 mu Murenge wa Kivumu, mu Karere ka Rutsiro.
Uzashyirwa mu bikorwa ku bufatanye n’Akarere ka Rutsiro n’izindi nzego, ugamije gusana ubutaka bwangiritse, guteza imbere ubuhinzi bujyanye no gutera ibiti, kongera ubushobozi bw’abaturage bwo guhangana n’imihindagurikire y’ikirere no kuzamura imibereho yabo.
Mu gihe cy’imyaka itandatu, uyu mushinga uzasana hegitari 260 z’ubutaka bwangiritse, zirimo hegitari 40 zo mu nkengero z’Ikiyaga cya Kivu.
Biteganyijwe ko uzatanga imirimo irenga 331 irengera ibidukikije, ugafasha abaturage 747 mu buryo butaziguye ndetse ukagirira akamaro abarenga 4.200 binyuze mu bikorwa byo kongera umusaruro w’ubuhinzi no kubungabunga ibidukikije.
Iki gikorwa cyanabaye ubukangurambaga bwo gutegura ibikorwa byo gutera ibiti bizatangira mu Ukwakira 2026, aho abaturage bifashishije indirimbo, imivugo n’udukinamico byari bifite insanganyamatsiko igira iti “Nta Giti, Nta Buzima”.
Uyu mushinga ugamije gusana ibidukikije byangiritse no kongera amashyamba, mu gihe unagira uruhare muri gahunda ya AFR100 igamije gusana hegitari miliyoni 100 z’ubutaka bwangiritse muri Afurika bitarenze 2030.
Abaturage ni bo bazaba ku isonga mu gusana ibidukikije
CIAC Rwanda yavuze ko abaturage ari bo bazagira uruhare runini mu bikorwa byo gusana ibidukikije, binyuze mu gutera ibiti no kubirinda kugira ngo umushinga ugere ku ntego zawo.
Yavuze ko hazashyirwa mu bikorwa gahunda zirimo “Agroforestry Family Plans”, amatsinda yo kwizigama ayobowe n’abagore (VSLAs) ndetse na gahunda yo guhemba abafasha kubungabunga ibidukikije, hagamijwe kuzamura imibereho y’imiryango.
Feline Niyonasenze, wari uhagarariye Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Kivumu, yavuze ko uyu mushinga uzafasha abaturage kuba abarinzi b’ibidukikije no kwiteza imbere.
Yagize ati: “Uyu ni umushinga w’abaturage. Turasaba abazawungukiramo kurinda ibi biti kugira ngo dukomeze kugira ikirere cyiza kandi kirambye muri aka gace k’Ikiyaga cya Kivu.”
Yavuze ko mu myaka itandatu abaturage bazatera kandi bakita ku biti birenga 105.000, bikazafasha kongera uruhare rw’urubyiruko n’abagore mu bikorwa byo kubungabunga ibidukikije.
Drocelle Musabyimana, Umuhuzabikorwa w’umushinga muri CIAC Rwanda, yavuze ko bazibanda ku biti gakondo n’iby’imbuto bihuye n’imiterere y’ikirere cy’akarere ka Rutsiro.
Yasobanuye ko kongera ibimera kavukire mu nkengero z’Ikiyaga cya Kivu bizafasha kugabanya ingaruka z’imihindagurikire y’ikirere, kubungabunga urusobe rw’ibinyabuzima no guteza imbere ubuhinzi burambye.

Restore Local imaze gutera ibiti miliyoni 21,6 muri Afurika
Uyu mushinga uterwa inkunga na Restore Local, muri gahunda iyobowe na World Resources Institute (WRI) igamije kwihutisha ibikorwa byo gusana ibidukikije biyobowe n’abaturage hirya no hino muri Afurika.
Kuva yatangira, iyi gahunda imaze gutera ibiti birenga miliyoni 21,6 no gusana hegitari zisaga 50.000 z’ubutaka mu bihugu bitandukanye bya Afurika.
Ibikorwa byayo byibanze muri Kenya, Ghana, ndetse no mu gace k’Ikiyaga cya Kivu n’Umugezi wa Rusizi uhuriweho n’u Rwanda, u Burundi na Repubulika ya Demokarasi ya Congo.
Tuyizere Mucyo Ndera, uhagarariye Restore Local, yavuze ko insanganyamatsiko igira iti “Nta Giti, Nta Buzima” igaragaza neza uruhare rw’ibiti mu mibereho y’abaturage.
Yagize ati: “Dukeneye ibiti muri buri rwego rw’ubuzima. Amazi n’imvura tubikesha ibiti. Abaturage ni bo bagomba kubirinda kugira ngo tubashe kugira ubuzima bwiza.”
CIAC izatanga amashyiga azigama amakara
Leon Nduwayezu, umwe mu bashinze CIAC Rwanda, yavuze ko uyu mushinga utagamije gutera ibiti gusa, ahubwo uzanatanga amashyiga azigama amakara azafasha kugabanya iyangirika ry’amashyamba no guteza imbere ikoreshwa ry’ingufu zisukuye.
Yanavuze ko uyu muryango uzakomeza kongerera ubushobozi urubyiruko binyuze mu matsinda yo kwizigama, ndetse ugashyiraho gahunda zo kwigisha gusoma no kwandika abaturage bakuze.
Emmanuel Uwizeyimana, Umuyobozi wungirije w’Akarere ka Rutsiro ushinzwe Iterambere ry’Ubukungu, yavuze ko uyu mushinga uzahuza kubungabunga ibidukikije no guteza imbere ubukungu bw’abaturage.
Yasabye abaturage gutegura pepiniyeri, kwitabira ibikorwa byo gutera ibiti bizatangira mu Ukwakira no kubyitaho kugira ngo bikure neza.
Yagize ati: “Nitubasha kugera ku ntego z’uyu mushinga tukabona ubutaka bubungabunzwe, ibiti byakuze n’abaturage bungutse, tuzaba tugeze ku iterambere rirambye.”
Igikorwa cyo gutangiza uyu mushinga cyasojwe n’imivugo, indirimbo n’udukinamico byashishikarije abaturage gutera no kurinda ibiti mbere y’igihe cyo gutera ibiti kizatangira mu Ukwakira 2026.



NDEKEZI JOHNSON / UMUSEKE.RW
