Minisitiri w’Ubuzima w’u Burusiya, Mikhail Murashko, hamwe na Minisitiri w’Ubuzima w’u Rwanda, Dr. Sabin Nsanzimana, bagiranye ibiganiro byibanze ku guteza imbere ubufatanye hagati y’ibihugu byombi mu rwego rw’ubuzima.
Hari mu nama yabaye ibangikanye n’indi ngari iri kubera mu Burusiya yateguwe n’Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku buzima, OMS, yiswe World Health Assembly.
Muri icyo gikorwa, impande zombi zasinye amasezerano y’ubwumvikane( bita Memorandum of Understanding) hagati ya Minisiteri y’Ubuzima y’u Burusiya na Minisiteri y’Ubuzima y’u Rwanda azateza imbere imikoranire mu nzego zitandukanye z’ubuvuzi n’ubuzima rusange.
Ingingo ibihugu byombi byumvikanye kuzakoranamo ni ugushimangira no guteza imbere urwego rw’ubuzima; kongerera ubumenyi n’ubushobozi abakora mu rwego rw’ubuvuzi; gukumira indwara, gusuzuma no kuvura indwara zandura n’izitandura; kunoza amategeko n’imicungire y’imiti ndetse n’ibikoresho byo kwa muganga.
Ni imikoranire izateza imbere n’ubushakashatsi mu by’ubuvuzi; kurengera ubuzima bw’umubyeyi n’umwana, harimo ingamba zo kugabanya impfu z’abana n’iz’impinja.
Indi ngingo ikomeye ibihugu byombi bizafatanyamo ni uguteza imbere ubuvuzi bukoresha ikoranabuhanga rya nucléaire n’izindi gahunda z’ubuvuzi bugezweho.
Aya masezerano ategerejweho kongera ubufatanye hagati y’ibihugu byombi no guteza imbere serivisi z’ubuzima, cyane cyane mu guhanahana ubumenyi, ikoranabuhanga ndetse n’ubushakashatsi bujyanye n’ubuvuzi bugezweho.
Ubu buvuzi bukora bute?
‘Nuclear medicine’ ni ishami ry’ubuvuzi rikoresha utunyabutabire dufite imirasire (radioactive substances) mu gusuzuma no kuvura indwara zitandukanye.
Ubu buryo bukoresha ikoranabuhanga rigezweho rifasha abaganga kureba no kubona uko ibice by’umubiri by’imbere muri wo bikora , cyane cyane umutima, ubwonko, amagufa, umwijima, impyiko n’izindi.
Mu gusuzuma izo ndwara, umurwayi ahabwa umuti cyangwa ikinyabutabire gifite imirasire mike cyane, hanyuma hakifashishwa imashini zihariye zifata amashusho y’imbere mu mubiri zigafasha abaganga kubona indwara hakiri kare, cyane cyane nka kanseri, indwara z’umutima cyangwa iz’impyiko.
Muri ubu buvuzi, hibandwa mu kuvura kanseri; kuvura indwara z’agace ka thyroid( ni agasabo k’imisamburo kaba mu muhogo) no gukurikirana uko umurwayi afata imiti.
Iri koranabuhanga ni ingenzi kuko rifasha kubona indwara hakiri kare; gutanga ubuvuzi bwihariye ku murwayi; kutabaga igice cy’umubiri mu gihe hari ubundi buryo bwakoreshwa akavurwa no gukurikirana abarwayi.
Mu gihe abaganga mu Rwanda ari bake ugereranyije n’umubare w’abaturage, ubufatanye na bagenzi babo bo mu Burusiya bwazafasha mu kubongerera ubumenyi mu buvuzi bugezweho.
Ku Rwanda, ubufatanye n’u Burusiya muri uru rwego bushobora gufasha guhugura abaganga b’inzobere; kubona ibikoresho bigezweho; guteza imbere ubushakashatsi mu buvuzi; bigafasha mu kongera ubushobozi bwo kuvura kanseri n’izindi ndwara zikomeye zikunze kwibasira abaturage.
Inyinshi muri izo ndwara ni izitandura ziterwa ahanini n’imibereho y’Abanyarwanda iri kurushaho kuba myiza, igatuma igihe cyabo cyo kuramba kiyongera kandi izo ndwara ahanini zijyanirana n’ubukure.
